• Pon. srp. 26th, 2021

dportal.info

Internetski portal za kulturu, znanost i društvena pitanja

Jack Hawley: Želja za profitom se pretvara u nezasitnu pohlepu

ML: Obzirom da ste dugi niz godina radili u praksi kao savjetnik, možete li nam pojasniti kako se “duhovnost” iskazuje u poslovnom svijetu?

JH: Primarno se iskazuje u temeljnim ljudskim vrednotama koje neka organizacija zastupa (ili zanemaruje). Te su ljudske vrednote ključni sastojak organizacijske kulture, njene “osobnosti”. Postoji pet temeljnih ljudskih vrednota: istina, ispravno ponašanje, mir (unutarnja mirnoća), ljubav (visoko uvažavanje drugih) i stav o nenasilju prema bilo kome ili bilo čemu.

ML: Naslov Vaše knjige koja je u SAD-u dostigla šesteroznamenkastu tiražu i kultni status poziva čitatelje da razmotre potrebu buđenja duhovnosti u poslovanju. Zašto mislite da je to važno kada svi znamo da je, prema dominantnim menadžerskim teorijama, primarni cilj biznisa stvaranje profita?

JH: Slažem se s činjenicom da poslovni svijet mora zarađivati novac. Cijeli sam život proveo u svijetu biznisa, stoga vrlo dobro znam koliko profit utječe na kvalitetu života.

Ključno je da ljudi prenaglašavaju riječ primarno (iz tvoje posljednje rečenice). Mnogi poslovni lideri riječ primarno pogrešno interpretiraju kao jedino, pretpostavljajući kako je profit jedini cilj poslovanja. Da stvar bude još i gora, zbog te pogrešne postavke se ponašaju kao da druge vrednote ne postoje. Postaju “prljavi igrači ” i zaboravljaju na brigu o drugima. Želja za profitom se pretvara u nezasitnu pohlepu. Nažalost, neki dionici – dioničari i članovi nadzornih odbora – često dodatno pojačavaju tu pogrešnu koncepciju. Zarađivanje novca postaje jedini razlog postojanja. Zaboravljaju poštenje, istinu, ljudsku ljubaznost i ispravno postupanje. Život im se pretvara u bezobzirno, ružno “guranje”, sve radi zarade, stjecanja imovine, moći i prestiža. Ironija se sastoji u tome da se mnogi od njih počinju pitati, nakon što ostvare svoje ciljeve, zašto im je život tako prazan i neuravnotežen.

Istraživanja znanstvenika su jasno pokazala kako ovakav suženi pristup ne daje dobre rezultate. Ne govorim samo o 

vlastitim istraživanjima i iskustvu, već o istraživanjima mnogih uglednih znanstvenika. Riječju, sva ta istraživanja jasno pokazuju kako su menadžeri koji vode računa o ljudima uspješniji od menadžera koji to ne čine. Pored toga, istraživanja jasno pokazuju da su organizacije koje su u svoju kulturu usadile elemente “duhovne prirode” (npr. zadovoljstvo potrošača, zaposlenika i dionika), daleko uspješnije od konkurenata kojima su važni jedino financijski pokazatelji.

ML: Kod nas u Hrvatskoj prevladava mišljenje da su duhovnost i biznis dvije različite, nespojive sfere čovjekova života. Nije li to tako?

JH: Premda to možda tako izgleda, one nisu, apsolutno nisu, odvojene sfere. Problem je u tome što mi mislimo da jesu. Bez obzira koliko smo kreativni u odvajanju od vlastite duhovnosti, to jednostavno ne možemo učiniti. Život jeste duh. Poslovni život nije odvojen od životne sile – duha. Kako je moguće odvojiti sebe od svog života? Pa ipak, ma koliko to suludo zvučalo, nastavljamo činiti upravo to. Rečeno je kako se smisao života nalazi na mjestu susreta svjetovnog i duhovnog. Upravo naše pseudo-odvajanje od ove istine je ono što naš život čini besmislenim. To je kao da smo nešto važno, nešto do čega nam je doista stalo, sami stavili izvan dohvata.

ML: Slažem se s Vama. Koji je razlog tome? Zašto je “duh” nestao iz naših organizacija?

JH: Nije! Duh je tu, oduvijek je tu i bio, obavljajući iz sjene svoju dužnost. Zapamtite, duh je ono što nadahnjuje život. Duh je ono što mi jesmo, naša istinska priroda. Duh nije nestao, nestala je naša svijest o duhu. Mi duh gušimo, potiskujemo, udaljavamo se od njega. Nastojimo ga zaboraviti – u čemu često i uspijevamo. No, sva ta nesvjesnost ne znači da je duhovnost pretvorena u prah. Oni koji pokušavaju marginalizirati važnost duhovnih kategorija u poslovnom svijetu plaćaju cijenu u nižoj produktivnosti, nedostatku posvećenosti, visokoj fluktuaciji zaposlenika, višim troškovima rada, apsentizmu, te nižoj prodaji i profitu.

Cijeli intervju pročitati na stranici Quantum21